Sremski Karlovci

Sremski Karlovci • Vojvodina
Vojvodina / Južno-Bački okrug / Sremski Karlovci

Turističke informacije

Sremski Karlovci

Sremski Karlovci su jedno od retkih mesta u Republici Srbiji koje je sačuvalo većinu obeležja minulih vremena. Zahvaljujući pre svega događajima, ali i arhitekturi XVIII i XIX veka, ambijentalna celina uokvirena u podnožju mesta predstavlja doživljaj za mnogobrojne turiste, pa samim tim i polaznu osnovu za razvoj kulturnog turizma.
Gradsko jezgro predstavlja zaštićenu ambijentalnu celinu, koja je u potpunosti urbanistički očuvana. Svi kulturno-istorijski spomenici su vešto uklopljeni i imaju idealnu poziju. Ovakav raspored i koncentracija većine spomenika na malom prostoru predstavlja jedan od važnijih segmenta turističke ponude. Događaji poput potpisivanja Karlovačkog mira, kao i crkveno-narodni sabori povećavaju ovaj značaj, uzdižući ga na međunarodni nivo. Pored institucija kulture i duhovnosti, obronci Fruške gore Sremskim Karlovcima daju notu prefinjenosti, kako zbog vinogorja, tako i zbog predivnih jesenjih pejzaža Stražilova i okoline. Sremski Karlovci nalaze se na obroncima Fruške Gore, na 57-om kilometru od Beograda, a na 11-om od Novog Sada. U ovoj varoši, tokom vekova više puta paljenoj i pustošenoj, sačuvalo se, zahvaljujući bogatstvu istorijskih događaja uz mnoštvo kulturno-istorijskih spomenika. Istorijske znamenitosti grada: Karlovačka gimnazija, Bogoslovija, Stefaneum, Patrijaršijski dvor, Saborna crkva Svetog Nikole, Gornja crkva, Donja crkva, Katolička crkva Svetog Trojstva, česma Četiri lava, Magistrat, Ilion – palata barona Rajačića, Kapela mira, građanske kuće…

Sremski Karlovci se spuštaju na obale Dunava gotovo amfiteatralno. Ova velika evropska reka daje Karlovcima neobičnu živost i snagu kako ekonomsku, komunikacijsku, tako i onu kulturološku. Karlovački deo Dunava sa svojim lepo naturalno uređenim plažama, adama i peščanim sprudovima, okružen Koviljskim i Petrovaradinskim ritom i oslonjen o Dunavac (ostatak starog korita Dunava) nudi odličan odmor, ugodan i bogat ribolov i lov. Ovde se mogu okrepiti i odmoriti uvek dobrodošli jedriličari i regataši (Karlovci se nalaze na ruti popularne „Politikine” regate).

Patrijaršijski dvor (1894) – sedište Mitropolije Beogradsko-Karlovačke i Patrijaršije Srpske do 1920. godine. Ovo zdanje predstavlja jednu od najraskošnijih palata u ovom delu Evrope, biser srpske arhitekture s kraja XIX veka. Arhitektonski posmatrano, dvor predstavlja kombinaciju dva stila – baroka i neorenesanse. U sklopu dvora nalazi se kapela Sv. Dimitrija, sa ikonostasom iz 1897. godine – radom Uroša Predića. Svečana sala je služila kao mesto okupljanja sabora iz 1920. godine na kojem je proglašeno ujedinjenje Srpske paravoslavne crkve. U samoj sali se nalaze raskošna ogledala, ali je većina enterijera opljačakana u toku Drugog svetskog rata. U okviru dvora nalazi se nekoliko prostorija, koje su pretvorene u muzej SPC o kome će biti reči u daljem izlaganju. Sam dvor se može ubrojati u spomenike kulture od nacionalnog značaja. Danas predstavlja sedište Eparhije sremske i letnju rezidenciju srpskog patrijarha.